Biokovo je planina uz središnji dio dalmatinske obale.
Dužina masiva je oko 25 km, a najveća širina oko 7 km, što znači da je Biokovo vrlo uska planina.
Parkom prirode Biokovo je proglašeno 1981. godine, i to ponajviše zbog brojnih reljefnih posebnosti i endemskog bilja. Površina mu je 19550 hektara.
Jedno od glavnih obilježja Parka su jame - do sada najdublja otkrivena jama je Amfora (-788 m).
Biokovo se spušta prema moru vrlo strmim i golim vapnenačkim hridinama, ispod kojih se nalazi uzak i zelen primorski pojas.
Važniji vrhovi su: Sv. Jure (1762 m), Sv. Ilija (1640 m), Šibenik (1314 m), Štropac (1145 m), Vršac (1411 m) i  Sinjal (1333 m).
Uz vapnenačke strmine vodi samo nekoliko staza kojima se mogu kretati ljudi i životinje.
U vegetacijskom pogledu značajna pojava je veliki broj biljnih vrsta i endema. Najpoznatije su biokovsko zvonce (Edraianthus pumilo) i biokovska zečina (Cantaurea biokovensis).
Na ovoj planini povoljna staništa našle su i rijetke vrste životinjskog svijeta kao suri orao, bjeloglavi sup, vuk, vepar, divokoze, mufloni, ali i endem biokovski  jamski kornjaš (Radziella styx).
Na Biokovu je ustanovljen i jedinstven prirodni Botanički vrt Kotišina.
Njega je osnovao fra Jure Radić iz franjevackog samostana u Makarskoj.
Vrt se nalazi u mjestu Kotišina, u kamenjaru Biokova iznad Makarske, a do njega vodi uska cesta.
Namjera fra Jure bila je na jednom mjestu skupiti što više biljnih vrsta i sačuvati ih od mogućeg nestanka.